Dodela globalnog broja trgovinske jedinice (GTIN)

U poslednje vreme jedno od vodećih pitanja privrednika je ko dodeljuje i ko je odgovoran za dodelu GTIN-a na trgovinskim jedinicama koje se puštaju u promet, pa ta pitanja sa ovim postom pokušavamo da razjasnimo.

Dodela i odgovornost za jedinice sa markom

Za dodelu globalnog broja trgovinske jedinice (GTIN) odgovoran je vlasnik brenda, organizacija koja poseduje specifikacije za trgovinsku jedinicu, bez obzira gde ili ko ju je proizveo. Po pristupanju u članstvo nacionalne GS1 organizacije, ova kompanija dobija GS1 kompanijski prefiks koji samo ona sme da koristi. GS1 kompanijski prefiks ne sme da se proda, iznajmi ili ustupi na korišćenje ni u celini, niti delimično, bilo kojoj drugoj kompaniji.

Vlasnik brenda (korisnik GS1 kompanijskog prefiksa) je organizacija koja poseduje specifikacije za trgovinsku jedinicu i može da bude: 

  • Proizvođač ili isporučilac: kompanija koja proizvodi trgovinsku jedinicu ili je, proizvedenu u bilo kojoj zemlji, prodaje pod svojim imenom 
  • Uvoznik ili trgovac na veliko: uvoznik ili trgovac na veliko koji poseduje trgovinsku jedinicu, proizvedenu u bilo kojoj zemlji i prodaje je pod svojim imenom ili koji menja trgovinsku jedinicu (na primer, menjanjem pakovanja trgovinske jedinice) 
  • Trgovac na malo: trgovac na malo koji poseduje trgovinsku jedinicu, proizvedenu u bilo kojoj zemlji i prodaje je pod svojim imenom. 

Dodela i odgovornost za izuzetke i jedinice bez marke

Postoje neki izuzeci od pravila koja se odnose na odgovornost opisanu u napred.

Jedinice bez marke: Jedinicama bez marke i generičkim jedinicama (bez posebnih etiketa) proizvođač takođe dodeljuje globalni broj trgovinske jedinice (GTIN). Kako različiti proizvođači i/ili isporučioci mogu da isporučuju jedinice koje kupcima izgledaju identično (kupac bi mogao biti potrošač, kao i prodavac na malo ili prodavac na veliko), moguće je da jedinice, koje su na izgled iste, imaju različite GTIN-ove. Kompanije koje trguju ovim jedinicama trebalo bi da organizuju svoje računarske aplikacije (na primer, programe za dopunjavanje) da bi ovo razrešili, ukoliko se pojavi takva mogućnost. Primeri jedinica koje ponekad nemaju marku su jabuke, kreč, sveće, čaše. Primeri jedinica koje ponekad nemaju marku i nisu namenjene za maloprodaju su so, mirisi i limenke za hranu. 

Specifične jedinice za kupca: Kada se trgovinska jedinica izrađuje specijalno za jednog kupca i naručuje je samo taj kupac, dozvoljeno je da kupac dodeljuje GTIN. U tom slučaju, GTIN se formira od GS1 kompanijskog prefiksa kupca (videti sekciju 1.5). Ako isporučilac (prodavac) prodaje trgovinsku jedinicu više nego jednom kupcu, ili namerava da proda više nego jednom kupcu, tada prodavac dodeljuje GTIN. 

Ostali izuzeci: Ukoliko vlasnik brenda ne dodeli GTIN, uvoznik ili drugi posrednik može da dodeli jedinici privremeni GTIN. Ovo bi podrazumevalo da uvoznik preuzima ulogu vlasnika brenda i da može, na primer, da unese proizvod u katalog podataka. Privremeni GTIN može da se koristi dok se ne dodeli GTIN na uobičajen način. Alternativno, trgovac na malo može jedinici, kojoj još nije dodeljen GTIN, da dodeli interni broj za korišćenje samo u njegovim prodavnicama.

Specifikacija bar-kod simbologije Data Matrix



Ovaj post se odnosi se na neke tehničke aspekte dvodimenzionalne bar kod simbologije GS1 DataMatrix. GS1 DataMatrix je samostalna, dvodimenzionalna matrična simbologija sačinjena od kvadratnih modula uređenih u okviru strukture za nalaženje. GS1 DataMatrix ne zahteva linearni simbol. GS1 DataMatrix se nalazi u javnoj upotrebi od 1994. 

Ovaj post pruža samo kratak tehnički opis i pregled GS1 DataMatrix simbologije. Detaljnija tehnička specifikacija može da se nađe u međunarodnom standardu ISO/IEC 16022. GS1 sistem prihvatio je GS1 DataMatrix delom zato što on kodira strukture podataka GS1 sistema, ali nudi i druge tehničke prednosti. Njegov kompaktni dizajn i postojanje različitih metoda izrade, koje omogućuju postavljanje simbola na različite podloge, pružaju izvesne prednosti nad drugim simbologijama koje trenutno postoje u okviru GS1 sistema. 

DataMatrix ISO verzija ECC 200 je jedina verzija koja podržava strukture podataka GS1 sistema, uključujući funkcijski znak simbola 1. ECC 200 verzija Data Matrix-a koristi korekciju greške po Rid-Solomonu i ova karakteristika pomaže u ispravljanju delimično oštećenih simbola. U nastavku,  kada se simbologija opisuje kao GS1 DataMatrix, radi se o ECC 200 verziji Data Matrix-a. Ova verzija Data Matrix-a je stabilna verzija simbologije, slično kao i ISO verzije postojećih simbologija GS1 sistema. 

Implementacija GS1 DataMatrix-a mora se obavljati prema prihvaćenim GS1 uputstvima za primenu. Ova sekcija ne opisuje specifične primene. Korisnik će morati da potraži standarde za specifične primene i uputstva u sekcijama GS1 opštih specifikacija koje će se dodavati kako budu bile odobravane za upotrebu. Međutim, neki od proizvodnih procesa koji mogu da se koriste za izradu GS1 DataMatrix simbola su sledeći: 

  • Direktno označavanje delova, kao što se čini kod “ukucavanja” tačkica na predmetima, kao kod automobilskih i avionskih metalnih delova, medicinskih instrumenata i hirurških implantata 
  • Lasersko ili hemijsko gravirani delovi sa niskim kontrastom ili svetlo označeni elementi na tamnoj pozadini (npr. štampane ploče i elektronske komponente, medicinski instrumenti, hirurški implantati) 
  • Delovi označeni ink-jet štampom velike brzine i komponente na kojima označene tačke ne mogu da formiraju linearni simbol koji bi mogao da se skenira 

Veoma male jedinice koje zahtevaju kvadratni prostor za simbologiju i/ili ne mogu da se označe u okviru određenog mesta na pakovanju postojećim GS1 DataBar i kompozitnim simbolima GS1 DataMatrix simboli se čitaju 2D skenerima za čitanje slika ili vizuelnim sistemima. Većina drugih skenera, koji ne čitaju dvodimenzionalne slike, ne mogu da čitaju GS1 DataMatrix. Upotreba GS1 DataMatrix simbola treba da bude ograničena na nove primene u kojima se koriste skeneri koji čitaju sliku duž celog lanca snabdevanja.

Šta predstavlja EPCIS i kako funkcioniše ?


EPCIS (Usluge informisanja o EPC-u) predstavlja globalni standard za razmenu odgovarajućih informacija o EPC (elektronski kod proizvoda) između poslovnih partnera. EPCIS pruža nove mogućnosti za dodatnu efikasnost, bezbednost i „vidljivost“ u okviru globalnog lanca snabdevanja. EPCIS omogućava interno obuhvatanje podataka kao i korišćenje eksternih informacija o fizičkom kretanju i statusu proizvoda. 

Kompanije mogu da razmenjuju informacije „govorom istog jezika”. EPCIS pruža standardne interfejsove koji omogućavaju razvoj poslovnih aplikacija s mnogo više detalja.
Primena EPCIS-a omogućava razmenu informacija o tome šta, gde, kada i zašto u pogledu neke aktivnosti koja se odvija u okviru bilo kojeg lanca snabdevanja. Radi se o važnim poslovnim informacijama kao što su rokovi/vreme, lokaciji, dispoziciji i etapama poslovanja za svaku aktivnost koja se odvija u toku života nekog artikla u okviru lanca snabdevanja. EPCIS predstavlja integralni deo EPCglobal mreže, ali se razlikuje od elemenata u nižim slojevima strukture u tri ključna aspekta:


  • EPCIS se eksplicite odnosi na istorijske podatke o artiklu, kao dodatak na tekuće podatke. Za razlliku od ovoga, niži slojevi memorisanih podataka su usmereni isključivo na procesuiranje EPC podataka u realnom vremenu. 
  • EPCIS je često usmeren ne samo ka formalnoj obradi EPC-a već i u kontekstu koji ovoj obradi daju značenje u odnosu na fizički svet i specifične korake u okviru operativnih i analitičkih poslovnih procesa. U realnosti, niži slojevi memorije su vidljiviji. 
  • EPCIS je operativan u okviru preduzeća na nivou koji je mnogo raznovrsniji i pojavljuje se u više formi. Ovo s toga što je cilj da se vrši razmena podataka EPCIS između preduzeća koja već imaju interno uvedena različita rešenja za izvođenje sličnih zadataka. Ovo je delimično i posledica postojane prirode EPCIS podataka. 

Uopšte uzev, EPCIS se odnosi na dve vrste podataka: podatke o konkretnim aktivnostima i master podatke. Podaci o aktivnostima nastaju u toku samog poslovnog pocesa a obuhvataju se putem EPCIS interfejsa za memorisanje s tim što je njihova dostupnost omogućena putem EPCIS Interfejs Upitnika. Master podaci predstavljaju dodatne podatke neophodne za interpretaciju podataka koji se odnose na aktivnosti. Ovi podaci su dostupni primenom EPCIS Interfejsa za obradu i upravljanje upitima, s tim što način na koji se master podaci ubacuju u sistem nije naveden u specifikaciji EPCIS 1.0.

Da li EPCIS zamenjuje EDI ?

EPCIS standard omogućava poslovnim partnerima da razmene obimne i detaljne informacija o aktivnostima i statusu. EPCIS se ne odnosi na aktivnosti u pogledu kupoprodaje, planiranja, ponude, fakturisanja itd. koji se u okviru poslovnih aktivnosti između dve strane tipično prenose putem EDI-a.




GS1 Mobile Com - izazovi i mogućnosti


Ponekad u prodavnici zastanemo pored nekog proizvoda sa željom da saznamo nešto više o proizvodu od onoga što je na pakovanju napisano. Interesuje nas njegova energetska vrednost, zemlja porekla, da li sadrži alergene, da li je autentičan ... Da li je to uvek moguće? Tehnologija mobilnih telefona sada dozvoljava da potrošač "bude u vezi" sa proizvodom.

Potrošač svojim mobilnim telefonom prilazi proizvodu, snima kamerom bar kod na njemu i posle nekoliko sekundi dobija raznovrsne informacije, direktno od proizvođača, koje mu omogućavaju da donese odluku o kupovini.


Za šta je bio zainteresovan ovaj potrošač? 
Koje su mu to informacije potrebne a ne može da ih nađe na etiketi proizvoda?
Kako ostvariti komunikaciju direktno sa proizvođačem i saopštiti mu šta nas interesuje? 
Da li je ovo mogućnost koju mogu da koriste svi ili samo povlašćeni? 

To su pitanja koja sebi postavljaju potrošači, trgovci i proizvođači, svako sa svog aspekta. Oni traže mogućnost dodatne komunikacije između „proizvoda i potrošača“.

Svi su zainteresovani i očekuju da ovakvo rešenje bude prihvaćeno širom sveta, zasnovano na standardima koje svi prihvataju, sa infrastruktažom koja već postoji. U svetu postoji preko 4 milijarde mobilnih telefona. Oni sa ugrađenim kamerama, mogu biti korišćeni kao skeneri bar kodova koji se nalaze na proizvodima. To omogućava da preko mobilnog telefona možemo pristupati dodatnim podacima o proizvodu i direktno, bez čekanja, dobiti informaciju. Interes krajnjih potrošača je šira upotreba mobilnih telefona za dobijanje kvalitetno novih informacija o proizvodu na brz i pouzdan način.

Ono što je interesantno krajnjim potrošačima, a može se dobiti preko mobilnog telefona,su specifične informacije o proizvodu, informacije o alergenima, nutricionističke informacije, elektronski kuponi, lokacija u trgovini. Za korišćenje ovakvih mogućnosti organizacija GS1 je formirala radnu grupu pod nazivom „GS1 Mobile Com“ koja za cilj ima sagledavanje potreba potrošača, proizvođača, provajdera i trgovaca za korišćenje mobilnog telefona, primenljivih standarda i potrebne infrastrukture za dobijanje ovakvog rešenja. U svetu već postoje rešenja koja ovo omogućavaju, primenjena na lokalno tržište. Ono što nedostaje su globalni standardi koji svim učesnicima omogućavaju da ih lako i na isti način koriste širom sveta.

Prošireno pakovanje je realnost za potrošača. Prošireno pakovanje definiše kako potrošač može dobiti informaciju o proizvodu na svom mobilnom telefonu, skenirajući bar kod na pakovanju proizvoda. Neki primeri pokazuju da je to bliska budućnost za nas.

Carreffour (Francuska) priprema uslugu pristupa potrošača do dodatnih informacija o izdvojenom proizvodu preko mobilnog telefona koja će se realizovati tokom 2010. godine
Franprix (vlasništvo Casino supermarket group) pustio je u rad mobilnu aplikaciju , dajući potrošačima mogućnost pristupa informacijama koje omogućavaju izbor vina. Preko dve trećine intervjuisanih potrošača je reklo da je ovaj servis koristan.
Nokia je uspešno lansirala pilot vezan za vino, džins i DVD. Većina učesnika
je rekla da bi rado ponovo koristili ovu uslugu ako bi bila raspoloživa
na široj osnovi.

Nekoliko proizvođača iz Azije je na svoje proizvode stavilo dvodimenzionalne bar kodove (QR) i preko njih omogućilo da potrošači putem svojih mobilnih telefona skeniranjem dođu do željene informacije o proizvodu.


Preporuke GS1 organizacije

Preporuka GS1 Mobile Com grupe za primenu bar kodova na proizvodima radi automatskog obuhvatanja podataka, a u cilju promocije uspešnog razvoja i standardizacije je korišćenje sledećih simbologija:

  • GS1 EAN/UPC: 1D bar kod koji se koristi na svim proizvodima širom sveta.
  • GS1 DataMatrix: 2D bar kod koji se trenutno koristi u brojnim granama uključujući automobilsku industriju, zdravstvo i direktno označavanje delova.
  • Quick Response (QR) kod: 2D bar kod koji se koristi naročito u Japanu i istočnoj Aziji za mobilne aplikacije.


   EAN 13 bar kod
          GS1 DATAMATRIX bar kod
            QR code

Pored ovih simbologija, grupa preporučuje korišćenje GS1 identifikacionih ključeva i GS1 aplikacionih identifikatora radi obezbeđenja kompatibilnosti unapred i unazad sa drugim bar kod primenama.


Cilj ovih preporuka je da pomogne inovativnim kompanijama da testiraju nove primene u mobilnoj trgovini, uprošćavajući broj mogućih rešenja. U kratkom vremenskom periodu, kompanije će biti spremne da naprave interoperabilne i skalabilne sisteme, kao i da obezbede potrošačima konzistentan pristup preko mobilnih jedinica do tržišta.

Zainteresovani proizvođači, provajderi, trgovci i potrošači više informacija mogu naći na sajtu:
                                                    http://www.gs1.org/mobile


ПРИСТУП У ГС1 СРБИЈА






Светислав Јовановић
Вођа тима у ГС1 Србија





За учлањење у ГС1 Србија п.у. и добијање међународног ГС1 префикса за ваше предузеће и производе потребно је:


1.    Да уплатите годишњу чланарину и приступнину по профактури,
2.    Да попуните и оверите Захтев за доделу ГТИН-13 броја.
3.    Да попуните и оверите Изјаву о приступању у чланство ГС1 Србија п.у.,
4.    Да потпишете Уговор о стицању чланства у ГС1 Србија п.у.
5.    Да доставите фотокопију Решења о регистрацији од Агенције или из суда.
6.    Да доставите Потврду о извршеном евид. за ПДВ ако сте у ПДВ-у

Уплату годишње (плаћа се на после добијања профактуре од нас) чланарине и приступнине извршите на:


Текући рачун број
:
205-1990-35
Банка
:
Komercijalna banka ad
Прималац
:
ГС1 Србија п.у., Нови Београд,
бул. Зоранa Ђинђићa 73
Сврха дознаке

Чланарина и Приступнина

Документа донесите лично, пошаљите факсом на број 011 3132-324 или на е-пошту на адресу svetislav.jovanovic@gs1yu.org или gordana.korac@gs1yu.org или

Шта након добијања Решења о додели ЕАН-13 кода

Након добијања Решења о додели ЕАН-13 кода своје производе ћете нумерисати према јединственом ГС1 принципу на следећи начин:

Компанија доставља својој графичкој кући ЕАН-13 код комплетне структуре ради израде симбола на амбалажи или ће уз помоћ одговарајућих комерцијалних програма доступних на тржишту почети са израдом бар-код симбола и његовом имплементацијом на амбалажи. Уколико сами креирате бар-код симбол можете контактирати Техничку службу у ГС1 Србија како би добили додатне техничке информације и савете.

Препорука наша је да прве симболе пошаљете нама на проверу да не би касније било проблема.

Када завршите са доделом бројева артиклима , попуњену или делимично попуњену табелу коју смо Вам послали обавезно нам вратите на е-маил како би увек имали могућност да добијете податак о артиклима које сте обележили.

Upotreba GS1 standarda u bankarskom sektoru: CashEDI








Marijana Horvatić,
Stručni saradnik u GS1 Srbija


Oblasti poslovanja u kojima se koriste GS1 standardi se stalno proširuju. Od početnog korišćenja u prometu robe široke potrošnje, GS1 standardi su svoju primenu proširili, između ostalog, i na oblast transporta, logistike, zdravstva, upravljanja otpadnim materijalom, a od skoro i na bankarski sektor odnosno oblast upravljanja novčanim tokovima (tzv. cash handling).

Inicijativa za primenu GS1 standarda u bankarskom sektoru je došla iz Nemačke čiji je bankarski sektor tokom prethodne decenije pogodilo nekoliko finansijskih skandala i bankrotstava što je nametnulo potrebu da se pronađe rešenje koje će omogućiti sigurne i efikasne transakcije novčanih sredstava za sve učesnike uključene u taj proces.

Bundesbanka (Deutsche Bundesbank),  koja u Nemačkoj obavlja ulogu centralne banke, uvela je rešenje pomoću koga se može izvršiti optimizacija i modernizacija samog procesa upravljanja novčanim tokovima.  Ovo, veoma bezbedno rešenje, pod nazivom „CashEDI“ (Cash Electronic Data Interchange), Bundesbanka je razvila u saradnji sa GS1 nacionalnom organizacijom Nemačke uz korišćenje GS1 eCom standarda (EANCOM® i GS1 XML) i punu primenu GS1 Identifikacionih ključeva (GTIN, GLN…).
Suština „CashEDI“  rešenja je u uvođenju elektronske podrške za procese naručivanja, prijema i isporuke novčanih sredstava odnosno u upotrebi i razmeni elektronskih dokumenata koji su zasnovani na GS1 standardima čime se transakcije novčanih sredstava znatno olakšavaju.

 Trenutne usluge koje nudi „CashEDI“  rešenje obuhvataju:

  1. Elektronski nalog za isplatu - Korisnik ove usluge elektronskim putem šalje nacionalnoj banci nalog da mu se isplati gotovina.  Nakon toga,  nacionalna banka šalje korisniku elektronsko obaveštenje koje sadrži  informacije vezane za novac koji je pripremljen na osnovu naloga za isplatu kao i informacije koje se tiču same isporuke traženog novca.
  2. Elektronsko obaveštavanje o uplatama – Korisnik ove usluge može elektronskim putem da najavi nacionalnoj banci uplatu novca pre nego što se ona fizički izvrši. Nakon primanja uplate, nacionalna banka elektronski šalje obaveštenje o prijemu novca, a nakon završene obrade primljenog novca banka šalje elektronsku potvrdu o obavljenoj transakciji kao i podatke o novom stanju na računu korisnika.

Razmena elektronskih dokumenata o transakcijama novčanih sredstava je olakšana upotrebom GS1  identifikacionih ključeva i bar kodova:

  • GTIN za identifikaciju novčanica i kovanog novca
  • GLN za identifikaciju poslovnih partnera
  • SSCC za identifikaciju transportnih jedinica
  • GS1-128 bar kod simbol za prikazivanje SSCC-a

GS1 standardi su pronašli svoju punu primenu u „CashEDI“  rešenju jer obezbeđuju veću efikasnost, bezbednost i transparentnost kako za sve procese u transakcijama novčanih sredstava tako i za sve učesnike tih transakcija. U tom kontekstu, pomoću GS1 standarda postiže se:
  •  povećanje pouzdanosti fizičkog praćenja novčanih jedinica
  • optimizacija i standardizacija razmene poruka između učesnika u transakcijama novčanih sredstava
  • eliminisanje duplih unosa podataka
  • ušteda vremena u pripremi, isporuci i prijemu novčanih sredstava
  • poboljšanje sledljivosti
  • optimizacija zaliha novčanih sredstava
  • unapređenje kvaliteta usluge koja se pruža učesnicima transakcija 
  • omogućava automatsko čuvanje podataka čime se postiže visok kvalitet pruženih informacija o obavljenim transakcijama novčanih sredstava

Namera je da „CashEDI“  rešenje postane centralna platforma preko koje će Bundesbanka upravljati transakcijama novčanih sredstava. Do 2013.godine ovaj sistem će biti jedini kanal komunikacije između Bundesbanke i pravnih lica. Ovaj zajednički projekat nemačke centralne banke i GS1 Nemačke je poslužio kao referenca centralnim bankama drugih evropskih zemalja da u saradnji sa svojim GS1 nacionalnim organizacijama započnu primenu GS1 eCom standarda u svojim bankarskim sektorima. Takođe, Evropska centralna banka (the European Central Bank) je zvanično prihvatila GS1 XML kao standard za elektronsku razmenu dokumenata između nacionalnih centralnih banaka.


Više informacija o eCom standardima možete pročitati na: http://www.gs1rs.org/ecom/temp_index.htm

GS1





GS1 je neutralna, neprofitna organizacija koja se bavi projektovanjem i uvođenjem globalnih standarda, tehnologija i rešenja za poboljšanje efikasnosti lanca isporuke i tražnje pružajući korisne informacije za razmenu robe i usluga.

GS1 su zajednički osnovali EAN International i UCC (Savet za uniformno kodiranje) i danas je najšire korišćen sistem standarda za lanac isporuke, širom sveta.

GS1 ima preko 35 godina iskustva i prisutan je u 145 zemalja. Više od milion kompanija, koje reprezentuju sve tačke u lancu isporuke i tražnje i koje obave preko pet milijardi transakcija svakog dana, pokreću aktivnosti u organizacijama.

GS1 deluje u više od 20 oblasti, uključujući oblast robe široke potrošnje, zdravstvo, prevoz i logistiku, kao i odbranu. GS1 radi sa malim i srednjim firmama isto kao i sa najvećim korporacijama u svetu.

Sistem standarda koje integriše GS1 je osnov za tačnu identifikaciju i razmenu informacija o proizvodima,imovini, uslugama i lokacijama.


Proizvodi GS1 su:

  • GS1 bar kodovi: globalni standardi za brzu i automatsku identifikaciju jedinica i imovine ili njihovih lokacija
  • GS1 eCom: globalni standardi za elektronsku razmenu poslovnih poruka i brzu i tačnu razmenu podataka između poslovnih partnera
  • GS1 GDSN: standardizovano globalno okruženje za sinhronizaciju podataka između poslovnih partnera
  • GS1 EPCglobal: globalni standardi za identifikaciju jedinica i imovine, zasnovani na RFID.
GS1 takođe pruža rešenja koja su kombinacija više GS1 proizvoda, kao što su:

  • GS1 sledljivost, za praćenje i ulaženje u trag jedinicama, kao što su hrana ili lekovi, kroz lanac isporuke.
  • GS1 bezbednost pacijenta, radi prevencije od grešaka zdravstvenih radnika i falsifikovanja u lancu isporuke (iz oblasti zdravstva).
Dalje, GS1 nudi širok opseg usluga kojima pomaže uvođenje i upotrebu njegovih standarda, kao što su obuka, sertifikacija, tehnička pomoć i konsultacije prilikom uvođenja.

110 organizacije - članice GS1 su nacionalne asocijacije koje pružaju alate i pomoć kompanijama u tim zemljama. Organizacije - članice GS1, na primer, dodeljuju jedinstvene brojeve koji su osnova standarda GS1 sistema.

Globalni lokacijski brojevi (GLN)






Svetislav Jovanović,
Vođa tima u GS1 Srbija




Globalni lokacijski broj (GLN - Global Location Number) se koristi da identifikuje bilo koju lokaciju (fizičku ili pravnu) radi jedinstvene identifikacije za potrebe lanca snabdevanja. 


GLN omogućuje jedinstvenu i nedvosmislenu identifikaciju fizičkih lokacija i pravnih entiteta. Ovakva identifikacija je preduslov za efikasnu elektronsku trgovinu između trgovinskih partnera (npr. za elektronsku razmenu podataka (EDI), elektronske kataloge). Za GLN se koristi GTIN-13 struktura podataka.



U okviru GS1 sistema, GLN i globalni broj trgovinske jedinice (GTIN) su dva posebna identifikatora podataka. Neće biti dilema kada GTIN i GLN imaju iste cifre, jer će razliku između dva identifikatora napraviti nosilac podataka (EDI, mašinski čitljiv simbol ili radio frekvencija). Na primer, kada se isti GLN-ovi koriste u automatskoj identifikaciji i obuhvatanju podataka (AIDC) i EDI, aplikacioni identifikatori i tzv. „kvalifikatori“ će sprečiti bilo kakvo pogrešno tumačenje.



U Srbiji nacionalna GS1 organizacija GS1 Srbija vodi nacionalnu GLN bazu podataka i dodeljuje GLN-ove svojim članicama. 



Svaka članica bez obzira da li poseduje GTIN broj mora uputiti zahtev GS1 Srbija radi dodele GLN brojeva i podneti tačne lokacije i njihove opise za svaki GLN (poslovnim operacijama, lokacijski brojevi su bez značenja ukoliko se ne vezuju za određene poslovne atribute).

Kompanije, članica GS1 organizacije, dodeljene GLN-ove može da koristi pod uslovima određenim u okviru tog članstva. Takođe, ona mora da obaveštava svoje poslovne partnere o svim GLN-ovima relevantnim za trgovinu.

GLN je projektovan da poboljša efikasnost komunikacije između trgovinskih partnera od čega će benefite imati i oni kao i potrošači. 

GLN-ovima mogu da se identifikuju:

  • Fizičke lokacije – pojedinačne tačke pristupa sa fizičkom adresom, kao što su posebna prostorija u zgradi, skladište, ulaz u skladište, mesto utovara, mesto isporuke, kabinet, polica ili soba u zgradi, kao i operativne lokacije kao što su EDI poštanski sandučići
  • Pravni entiteti – pravne organizacije, kao što su cele kompanije ili filijale, uključujući dobavljače, kupce, kompanije iz oblasti finansijskih usluga i špeditere.


Svaki GLN prati jedinstven zapis o predmetnoj lokaciji koji daje odgovor na tri pitanja: ko, šta i gde. “Ko” je organizacija koja kontroliše ili je „vlasnik“ GLN-a. “Šta” daje podatke koji bliže određuju datu lokaciju. “Gde” je fizička adresa lokacije.

ECR Inicijativa








Miodrag Vukotić
Koordinator u ECR Srbija





ECR (efficient consumer response - efikasan odgovor na zahteve potrošača) je koncept uspostavljanja efikasnog lanca snabdevanja za potrebe krajnjeg korisnika. Primenom ECR tehnika, zajedničkim naporima proizvođača i trgovaca, poboljšava se lanac snabdevanja a sve da bi se potrošačima ponudio optimalan kvalitet, dobra usluga i najbolja cena. Ovi potencijali su u istoj meri ostvarivi kako kod velikih, tako i srednjih i malih preduzeća. 

ECR ideje javile su se sredinom 90-tih godina prošlog veka inicirane potrebom uvođenja novih principa u upravljanje lancima snabdevanja. Na ovo je uticalo i postojanje drugačijeg poslovnog okruženja sa naprednijom informacionom tehnologijom, naraslom konkurencijom, sofisticiranijom tražnjom i pojačanim kretanjem robe kroz globalno tržište. Ova realnost zahtevala je izmenu koncepcije poslovanja koja bi dovela do toga da se na najefikasniji način zadovolji tržište pravim proizvodima po pravoj ceni. Nužnost zajedničkih aktivnosti Uvođenjem ECR-a, menjaju se „tradicionalni“ tj. unapređuju se odnosi između proizvođača i trgovaca. Naime, distributeri i maloprodavci zajedničkim aktivnostima sprovode racionalizaciju poslovanja kao i optimizaciju ne samo svog poslovanja nego i celokupnog lanca snabdevanja počev od fabrike do same naplatne kase. Ovo u uslovima izolovanih akcija ne bi bilo moguće.Slika 1. Nivo efikasnosti povećava se putem saradnje učesnika u lancu snabdevanja Svaki od učesnika u lancu mora sebi da postavi par pitanja vezanih za postojeći način poslovanja: Postoji li još efikasniji način na koji bismo organizovali svoj posao? Da li imamo pravi uvid u kretanja na tržištu, troškove i profitabilnost koja se može ostvariti? Koju vrstu informacija sada imamo? Uviđajući značaj zajedničkog delovanja, ECR inicijativa zasniva svoje aktivnosti na stavu da u budućnosti preduzeća više neće predstavljati jedni drugima direktnu konkurenciju. Ovim saradnja između proizvodnje i trgovine postaje bitni faktor u njihovom poslovanju. Trgovinski partneri se pozivaju da saradjuju da bi se povećala vrednost i za njih i za potrošače. Poslovanje prema željama kupaca Prethodni odnosi između proizvođača i trgovaca bili su uglavnom zasnivani na politici cena. Uvođenjem ECR-a sledi premeštanje težišta sa pitanja vezanih za cenu ka željama kupaca. Znači, iz situacije „izvrši pritisak na“ ili „podstiči potrošača“ tj. principa „gurati“, nastaje situacija koja može da se opiše kao „pusti da te potrošač usmerava tj. ide se na princip „vući“.Slika 2. Promena modela odnosa prema potrošaču

Fokus ECR-a Oblasti na koje se fokusirao ECR vezane su za: 
  • menadžment tražnje (istraživanje zahteva tržišta i izrada strategija za njihovo zadovoljenje tj. optimizaciju asortimana, promociju i uvođenje novih proizvoda), 
  • menadžment snabdevanja (strategije unapređenja ponude, saradnje i efikasnijeg poslovanja), 
  • zajedničko planiranje, predviđanje i cost/benefit analize i 
  • primenu jedinstvenih, globalnih standarda u lancima snabdevanja (za identifikaciju, elektronsku razmenu podataka i globalnu sinhronizaciju podataka). 

Ovaj članak nema za cilj objašnjenje svake od ovih aktivnosti i strategija. Namera je da se ukaže da se njihovom primenom kroz saradnju poslovnih partnera u lancu snabdevanja utiče na optimizaciju poslovanja, unapređenje kvaliteta i optimizaciju kvantiteta ponude, smanjenje troškova kao i da se pruža bolji odgovor na zahteve kupaca. Osnovne koristi S jedne strane, primenom strategija ECR-a, potrošaču će se ponuditi širi izbor uz veću pogodnost kupovine, svežiji proizvodi, smanjena mogućnost nedostatka robe i sl. S druge strane, dobavljači i maloprodaja imaće pred sobom zadovoljnijeg kupca tj. lojalnijeg potrošača. Naime, uz pomoć boljih informacija sa tržišta, unapređenim međusobnim odnosima, zajedničkim planiranjem, pružiće potrošaču ono što on traži bez suvišnih zaliha. Primenom jedinstvenih standarda u međusobnoj komunikaciji ubrzaće se posao i smanjiti greške i troškovi. GS1 i ECR Efikasna saradnja zahteva da učesnici u lancu „govore istim poslovnim jezikom“ tj. da koriste iste standarde. Kako standarde za globalne lance snabdevanja (standardi za identifikaciju i označavanje proizvoda i logističkih jedinica, standardi za elektronsku razmenu i sinhronizaciju podataka) razvijaju GS1 organizacije, to je razumljivo zašto su upravo one bile glavni pokretači nacionalnih ECR inicijativa. Tako je, kao i u većini zemalja, i u okviru naše asocijacije pokrenuta ova inicijativa koja je rezultirala osnivanjem ECR Srbija u okviru GS1 Srbija. Višestruka korist koju možete imati primenom ECR principa zahteva i Vaše učešće. Zato Vas pozivamo da nam se priključite i učlanite u ECR Srbija.

Marketing aktivnosti GS1 Srbija








mr Gordana Korać
Viši stručni saradnik u GS1 Srbija



GS1 Srbija predstavlja neprofitnu, nevladinu organizaciju, koja za cilj svog poslovanja i postojanja ima primenu standarda GS1 i njihovo širenje, automatizaciju i unapređenje rada i poslovanja u trgovinskim, proizvodnim i uslužnim preduzećima na teritoriji Srbije, kao i edukativne i konsultantske aktivnosti, usmerene ka postojećim i potencijalnim korisnicima / članicama GS1 Srbija, a takođe i svim drugim zainteresovanim pravnim i fizičkim licima. GS1 sistem predstavlja osnovu da se na jedinstven način, a na temelju jednoznačnog jezika i kompjuterske tehnike, uspešnije sarađuje i posluje, ne samo u domaćim već i međunarodnim ekonomskim relacijama.

Obzirom da je misija GS1 organizacije pojednostavljivanje globalne trgovine povezivanjem tokova informacija sa tokovima roba, cilj postojanja i funkcionisanja GS1 Srbija nije zarada. „Profit“ GS1 Srbija predstavlja količina prenetog znanja o prednostima korišćenja globalnog sistema, koji u svetu besprekorno funkcioniše već više od 30 godina, i o kojem, kroz praksu, konstantno stičemo nova korisna i praktična saznanja.

Zato, marketinška aktivnost i strategija GS1 nije motivisana materijalnim i finansijskim ciljevima; to je tzv. Neprofitni marketing koji brine o prilagodljivosti programa GS1 Srbija potrebama njenih članica i povećanju njihove produktivnosti.

Ciljevi marketinških aktivnosti u jednoj ovakvoj neprofitnoj uslužnoj organizaciji su, pored osnovne želje da se kod korisnika ostvari pozitivna reakcija na program/sistem - i realizacija sledećih zadataka definisanih u misiji GS1 Srbija :
  • Razvoj i unapređenje GS1 standarda
  • Promocija - isticanje značaja i neposrednih koristi kroz praktičnu primenu
  • Sistemsko-tehnološka edukacija i upoznavanje privrednih subjekata sa implementacijom standarda za numerisanje robe i usluga
  • Pružanje konsultantskih usluga i briga o korektnoj upotrebi sistema
  • Sprovođenje Programa obuke o primeni GS1 sistema za sektor trgovine, poljoprivrede, saobraćaja, ugostiteljstva, industrije, zdravstva itd.
  • Omasovljavanje broja korisnika sistema
Želja GS1 Srbija je da se dopre i do onih potencijalnih korisnika koji još uvek, zbog nepoznavanja realnih prednosti korišćenja sistema, brze isplativosti investicije u tu tehnologiju – smatraju da im je uključenje u GS1 „samo dodatan trošak“.
Marketing aktivnosti GS1 Srbija se realizuju na više različitih načina:

Periodično učestvujemo na sajmovima tehnike, trgovine, logistike i finansija, organizujemo predavanja - posebno u Privrednim komorama i na specijalizovanim skupovima, na različite teme počev od predstavljanja GS1 sistema, njegovih prednosti, asortimana usluga koje pruža GS1 Srbija, do prenošenja znanja i informacija o tehnološkim inovacijama i trendovima u Evropi i svetu. 

U cilju stručnog usavršavanja, zaposleni u GS1 Srbija su, putem redovnih seminara, obuka i elektronskih (e-learning) kurseva, aktivni i ažurni u sticanju novih znanja i informacija, jer se trudimo da idemo u korak sa najnovijim dostignućima, otkrićima i inovacijama iz nauke, tehnike i informatike, kako bismo stečena znanja, kroz direktan kontakt, prosledili korisnicima radi dalje implementacije u poslovnom okruženju.

GS1 Srbija se svojim korisnicima i javnosti obraća i putem tematskih članaka u stručnim časopisima, a o terminima i sadržaju javnih predavanja i seminara obaveštavamo i pojedine elektronske medije, tako da sadržaje javnost može pogledati na internet stranicama više različitih poslovno-orijentisanih internet portala, kao i u TV emisijama informatičko-edukativnog i biznis profila.

Pored navedenih načina komunikacije sa svojim članicama, GS1 Srbija od ove godine koristi i Direktni marketing kao način aktivne dvosmerne komunikacije sa članstvom, i to kroz:
  • direktno telefonsko kontaktiranje potencijalnih članica i ukratko predstavljanje uslužnog programa i koristi koje donosi korišćenje GS1 sistema, iza kog sledi e-mailing paketa detaljnih poslovnih i kontakt informacija i on-line publikacija
  • unapređenje komunikacije sa postojećim korisnicima, putem e-mailinga mesečnog elektronskog izdanja časopisa INFO, koji pored članaka o osnovnim temama oko GS1 sistema standarda, nudi i rubrike koje se odnose na kurseve elektronskog učenja, dostignuća  naših firmi, zanimljivosti iz okruženja i na mnoge druge teme interesantne  korisnicima.
Korisnicima, za upite, sugestije, stručne konsultacije, zahteve za učlanjenje i razne druge informacije, na raspolaganju stoji i Tim za rad sa korisnicima koji je putem telefona 011/3132-312, kao i putem e-mail adresa ( office@gs1yu.org , svetislav.jovanovic@gs1yu.org , gordana.korac@gs1yu.org, maja.horvatic@gs1yu.org )  dostupan svakog radnog dana od 7.30 h do 15.30 h.
Svoje marketinške aktivnosti neprekidno unapređujemo i prilagođavamo promenljivim tržišnim i poslovnim uslovima, kao i novim ciljevima delovanja, a sve u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg zadovoljenja potreba i očekivanja brojnog članstva GS1 Srbija.

Pomoć privredi






Marijana Horvatić
Stručni saradnik u GS1 Srbija



Pomoć privredi da radi efikasnije

Bar kod. Mala, diskretna alatka koja je promenila svet.
Svakoga dana, očita se najmanje 5 milijardi bar kodova širom planete.

Od Atlante do Beograda, od Ouklanda do Ciriha, skeneri očitavaju bar kodove na svim vrstama proizvoda koje su proizveli milioni kompanija svih veličina. Oni ih prenose do hiljade različitih kompjutera, koristeći brojne softverske programe koje su dizajnirale konkurentske kompanije, da bi omogućili rukovodjenje otpremanja, skladištenja, naručivanja, prodaju.

GS1 Bar kodovi su nesumnjivo najpoznatiji i opšte prepoznatljiv GS1 standard. Još od njihovog nastanka pre više od 30 godina, GS1 izrađuje i rukovodi bar kod standardima što omogućuje firmama i   organizacijama širom sveta da automatski identifikuju proizvode, palete i lokacije.

GS1 bar kodovi omogućuju firmama da efikasnije upravljaju svojim lancima snabdevanja.

U današnjoj globalnoj ekonomiji, efikasan lanac snabdevanja je neophodan. Pošto sve više firmi usvaja strategije globalnog poslovanja, upravljanje lancem snabdevanja postaje sve teže –a u isto vreme i sve značajnije za uspeh kompanije.

Nepotpuno ili netačno prenošenje poruka duž lanca snabdevanja može naneti štetu brendovima ako nešto pođe loše. Poboljšanje kvaliteta podataka može dovesti do brzog rasta profita.

GS1 standardi, kao što su bar kodovi, omogućavaju firmama da odgovore na izazove globalizovanog lanca snabdevanja tako što će povećati njihovu efikasnost i maksimizirati profit.

 Mogućnost pružanja novih usluga potrošačima

GS1 standardi se koriste već 30 godina da bi kreirali bolje mogućnosti za kupce u supermarketima i prodavnicama širom sveta.  GS1 nema nameru da se uskoro zaustavi.

Neke od novih usluga koje su u pripremi se odnose na novi bar kod. Poznati stari  GS1 Bar kod danas se pojavljuje u novoj verziji nazvanoj GS1 DataBar.

GS1 DataBar je manji nego njegov prethodnik, a ipak može da sadrži više informacija. Može se staviti na veoma male jedinice, na primer na pojedinačne komade nekog voća. Može da sadrži puno detalja, kao datum “upotrebiti do”. A, može i da se koristi za kreiranje kupona za popust, jer može da sadrži sve informacije koje su potrebne da bi se kupon obradio na kasi.

Bar kodovi prethodne generacije nisu mogli da obavljaju sve ovo.

Uskoro, u supermarketima će vam biti dostupne nove usluge. Te nove usluge su zahvaljujući GS1 standardima kodirane u novom GS1 DataBar.

Na primer, zahvaljujući GS1 DataBar, provodićete manje vremena na naplatnom mestu, zato što zaposleni u prodavnici neće morati da traže kod za kivi koji kupujete, ili da gube vreme čitajući detalje ili datum isteka kupona koji držite u rukama. Zahvaljujući GS1 DataBaru, možete biti sigurni da je piletina u vitrini sveža i spremna da se servira vašoj porodici.

Ovo su samo neki od načina koji pokazuju kako GS1 standardi mogu pomoći da se stvore nove usluge i bolje mogućnosti za kupce.

Zašto automatska identifikacija u zdravstvenim ustanovama ?








Branislava Mitić
Vođa tima za identifikaciju u GS1 Srbija


Kao i u ostalim, tako i u oblasti zdravstva sve više dolazi do izražaja potreba preispitivanja vođenja poslovanja i eliminisanja neproduktivnih, nepotrebnih i zastarelih procesa. Izgubljeni kartoni, pogrešna identifikacija, loša organizacija izdavanja lekova i dr. apsolutno moraju biti prevaziđeni i zahtevaju unapređenje administrativnih i logističkih procesa. Ovaj članak nema za cilj da zalazi u tehnička rešenja, već da uz pomoć brojčanih pokazatelja i primera iz prakse ukaže na važnost unapređenja rada i primene novih tehnologija.
Nužnost obezbeđenja 5 prava pacijenata
Jedan od osnovnih postulata u radu zdravstvenih ustanova vezan za bezbednost pacijenata je pružiti
 pravi lek, za pravog pacijenta, u pravo vreme, u pravoj dozi, na pravi način.
Međutim, u bolnicama se tzv. medicinske greške sa štetnim ishodom dešavaju veoma često i privlače značajnu pažnju medija. Posledice mogu biti: dodatni tretmani, privremena ili trajna onesposobljenost a, u ekstremnim slučajevima, i smrtni ishod.


Studije iz različitih zemalja indikuju da štetni efekti od medicinskih grešaka predstavljaju značajan problem zdravstva u celom svetu.
 Osvrnimo se na neke rezultate istraživanja:
  • Podaci Ministarstva zdravlja Novog Zelanda obelodanjuju da je svake godine oko 5.000 pacijenata bilo izloženo nekoj od medicinskih grešaka. Prosečno, 150 pacijenata umre, preko 400 ostaje trajno nesposobno a blizu 3.500 je onesposobljeno na period do godine dana.
  • U SAD-u medicinske greške u bolnicama, koje se mogu sprečiti, rezultiraju smrću do 98.000 pacijenata. Kako je tamo uobičajena praksa da oštećene strane i rodbina svoja prava traže na sudu, to ovaj sektor svake godine košta od 138 do 192 milijarde USD.
  • U Velikoj Britaniji je izračunato da približno 60 pacijenata svakog dana umre u bolnicama zbog grešaka u davanju lekova. Troškovi produženog lečenja pacijenata, kao posledice grešaka, godišnje iznose oko 2 milijarde GBP.
Istraživanja u razvijenim zemljama pokazuju da su tamo medicinske greške ređe rezultat profesionalnih grešaka. One su, pre svega, posledica necelishodnih, komplikovanih i kompleksnih sistema rada u zdravstvenim ustanovama. Ovakve greške mogu nastati u okviru celokupnog sistema od pogrešne identifikacije pacijenata do grešaka u raspodeli lekova.
Šta nam može pomoći da se prevaziđu neki od problema?


Primena standarda za automatsku identifikaciju i obuhvatanje podataka (AIDC) pre svega pomaže rešavanju pitanja Pravi lek i Pravi pacijent.


Ako uzmemo primer trgovine širom sveta, poznato je da ona nekoliko decenija unazad koristi prednosti od primene ovih standarda i tehnologije. Skeniranjem bar koda automatski se beleže određene informacije vezano za pravi proizvod, vrši se ažuriranje stanja, olakšava se praćenje i kontrola. Međutim, iako postoje podaci o značajnim prednostima od njihove primene, manje od 10% bolnica u svetu koristi automatsku identifikaciju i obuhvatanje podataka u sistemu do pružanja usluge samom pacijentu. Tako se npr., ne uviđajući prednosti koje se ostvaruju u drugim oblastima, još uvek mnogo zdravstvenih ustanova oslanja na ručne provere u davanju lekova.
 Ali, ima i drugačijih primera:
  • Bolnica Gerle Ziekenhuizen, Apeldoorn, Holandija, uvođenjem skeniranja lekova koji se izdaju pacijentima smanjila je greške u ovom poslu za 74%;
  • Chelsea & Westminster Healthcare NHS Trust, UK, uvela je sistem robotizovanog izdavanja lekova čime je bolnica smanjila greške za 67%;
  • Brigham & Women’s Hospital, Boston, USA, je novim sistemom izdavanja lekova smanjila greške „pogrešan lek“ za 53% dok je „pogrešna doza“ skoro eliminisana.



Navedimo i veoma interesantan primer upotrebe sistema u Urgentnom centru Univerzitetske bolnice u Utrehtu, Holandija. Bez obzira na izvanrednu opremljenost bolnice i profesionalizam osoblja, u slučaju većih nesreća i istovremenog dolaska velikog broja povređenih nastaju haotične situacije. Koliko pacijenata je stiglo, gde se ko nalazi, koji je slučaj hitniji, kako brzo i lako prenositi tačne informacije drugim odeljenjima? Da bi se osiguralo brzo i tačno dobijanje podataka i minimizirala mogućnost grešaka, bolnica koristi GS1 identifikatore GTIN i lokacijske brojeve, kao i sistem aplikacionih identifikatora i bar-kod simbologije GS1-128.
Po prijemu povređenog lica, neophodno je uz pomoć bar koda izvršiti označavanje pacijenta, hitnost tretmana i lokaciju gde se ta osoba upućuje. Naime, pacijent dobija narukvicu sa bar kodom koji ga identifikuje za vreme trajanja njegovog tretmana.
Ovaj broj dobija i pacijentov dosije u koji će se unositi svi relevantni podaci vezani za pacijenta i tretman: vrsta povrede, hitnost tretmana, treman, kao i lokacije kretanja unutar bolnice (rendgen kabinet, operaciona sala, mesto kreveta). Informacije kao što su ime, godine, adresa i sl. mogu se uneti kasnije ako to zahteva hitnost tretmana.
Lekar na prijemnom odelenju daje početnu dijagnozu, skenira kodove sa tabele na zidu koji predstavljaju medicinske indikacije (npr. trbušno krvarenje, otvoreni prelom butne kosti, opekotine i dr.), zatim kodove za identifikaciju hitnosti pružanja pomoći (značajno ako istovremeno pristigne veliki broj povređenih) kao i one koji se odnose na odeljenja bolnice gde pacijenta treba uputiti.

Kako su informacije ubačene u bazu podataka, to su one istovremeno dostupne svim odelenjima što im omogućuje da se mobilišu da prime najavljene pacijente i pruže im potrebnu pomoć. Uprava takođe može momentalno da reaguje i obezbedi dodatni personal, zalihe, dodatni broj obroka, da oslobodi dodatne kapacitete i dr. Kada pacijent završi sa tretmanom na jednom mestu i prebacuje se na tretman na drugo, skenira se lokacijski broj mesta na koje se upućuje. Pošto stigne na krajnje odredišno mesto skenira se kod na njegovoj narukvici i lokacijski broj odredišta.

Sistem je pogodan i za primenu u praćenju uzoraka za laboratorijsko ispitivanje kada se npr. u bazu unosi identifikacioni broj pacijenta, broj uzorka, zatim datum uzimanja uzorka, zahtevan datum obrade uzorka, broj laboratorijske opreme kojom se vrši testiranje i broj laboratorije, gde svakom od ovih podataka prethodi odgovarajući GS1 aplikacioni identifikator.
I, naravno pri davanju terapije, medicinski radnik skenira svoj identifikacioni kod, kod leka i kod pacijenta.



Primenom ovakvog sistema za 25% je brži prijem pacijenata i pravi se 25% manje grešaka pri registraciji. Bolja je organizacija rada, manji su troškovi, i što je i najvažnije, nema zamene i grešaka


A kod nas?

Podsetimo da je i kod nas, u okviru primarne zdravstvene zaštite otpočelo uvođenje sistema  kodiranja i automatske identifikacije. Naime, u okviru više domova zdravlja u Srbiji na lekarskim receptima štampa se i GS1 DataMatrix simbol koji kodira sve podatke unete u recept uključujući i identifikaciju pacijenta i šifru prepisanog leka. Skeniranjem koda u apoteci, automatski se, bez ukucavanja, podaci unose u sistem. Unos podataka je ubrzan a omogućena je kontrola šta je izdato kom pacijentu.

Takođe, jedna privatna klinika u Beogradu, uvela je kodiranje pacijenata (uz upotrebu GLN) i usluga (GTIN). Za lekove koji su već označeni GTIN-om, interno se štapaju etikete na kojima su kodirani broj serije i rok upotrebljivosti, koje se lepe na odgovarajući smeštajni prostor. Ovim se, po datim pokazateljima, olakšava praćenje stanja i izdavanja lekova pacijentima. Planira se da se u narednom periodu otpočne i sa označavanjem osoblja i laboratorijskih uzoraka.



Ovim su prikazane neke od mogućnosti primene AIDC u zdravstvenim ustanovama. Primeri nisu obuhvatili druge aspekte korišćenja sistema kao što su nabavka i prijem robe, upravljanje zalihama, sledljivost lekova po vrsti, seriji i roku upotrebe, praćenje korišćenja pomagala i sl. Akcenat je stavljen na samu potrebu unapređenja organizacije rada i uvođenja automatske identifikacije radi smanjenja broja medicinskih grešaka... jer... život i zdravlje nemaju cenu. 



GS1 Srbija - Пословно удружење - бар кодови: Poverenje počinje sa GS1 Cloudom

GS1 Srbija - Пословно удружење - бар кодови: Poverenje počinje sa GS1 Cloudom : Danas, više nego ikada ranije, potrošači očekuju jednostavan...